Dizajn, Jestiva umjetnost, Paprenjaci, Personalizacija, Pokloni, Suveniri

10 stvari koje možda niste znali o Zagrebu

Zagreb, volim te” rekao je kao od majke rođen Tom Gotovac 13. studenog 1981., dok je većina prolaznika ostala u čudu promatrajući što se to događa na Ilici. 

I mi smo poput Gotovca poželjeli reći Zagrebu “Volim te” pa smo se 25. listopada 2019. obratili umjetnici Tei Jurišić i dizajnerici Izvorki Jurić kako bismo to napravili onako kako i inače radimo – u suradnji s vrhunskim umjetnicima.

Naime, Tea nije bila naš slučajni odabir. Ova se domaća ilustratorica svjetskog glasa u svom radu rado bavi tradicijom i običajima u našim krajevima, a njene su ilustracije često intrigantne i višeslojne, baš kao Zagreb i baš kao BITE Zagreb, naš destinacijski suvenir. Možete ih satima promatrati i uvijek otkriti nešto novo.

Tijekom rada na projektu, otkrili smo puno zanimljivosti o Zagrebu koje možda niste znali, a koje bi vas mogle zanimati. Pritom zahvaljujemo i Petri Cukrov na pomoći u potrazi za zanimljivostima protkanima u ovom tekstu.

Na primjer, Zagreb je abecedno posljednji glavni grad na svijetu. No očito ne i duhom. Također je jedan od gradova s najviše muzeja po metru kvadratnom. A navodno i najviše kafića po glavi stanovnika. 

Ovo posljednje nismo osobno mogli provjeriti, no samo opušteno…

BITE Zagreb i krenimo redom 😉

 

1. MAMUT

Prije otprilike 20 000 godina Frankopanskom ulicom u Zagrebu šetao se gorostasni mamut (mammuthus primigenius). Kako to znamo? Bedrena kost mamuta otkrivena je 1913. godine prilikom kopanja temelja za zgradu kina Helios. Danas se na toj lokaciji nalazi kazalište Gavella u koje je postavljen odljev originala bedrene kosti pronađenog mamuta, zajedno s njegovom cjelovitom brončanom skulpturom. Tadašnji ravnatelj Gavelle Krešo Dolenčić upravo zato nazvao je malu scenu kazališta – scena “Mamut” koja službeno više ne postoji, no ta lokacija unutar kazališta se još uvijek neslužbeno među zaposlenicima naziva “Mamut”. Dok se skulptura kosti nalazila u predvorju Gavelle, postala je na neki način amajlija glumaca koji su je za sreću hvatali za kljovu. No, ona je s vremenom toliko izblijedjela da je 2015. napravljena nova koja je postavljena izvan dosega glumačkih ruku, kao i onih posjetitelja. Šteta. 

& MAMUTICA

Ono što vjerojatno znate je da se jedna od najpoznatijih zagrebačkih građevina i najveća stambena zgrada u Hrvatskoj zove “Mamutica”. A znate li zašto je izgrađena tako golema? Urbanist Miroslav Kollenz htio je veći dio naselja Travno prekriti parkovima i livadama, zbog čega je 1974. nastala zgrada duga čak 250 metara i visoka 19 katova. U njoj i dan danas živi oko 5.000 stanara okruženo, pogađate, zelenilom. Ono što je možda manje poznato je da se prema urbanističkom planu Kollenza, “Mamutica” trebala zvati “Tratinčica”. Osim kao poveznica s livadama, naziv je trebao poslužiti i kao vodič za lakše snalaženje u masi nizova zgrada gdje bi se pojedinačne objekte i ulaze nazivalo i označavalo po raznovrsnom poljskom cvijeću. U konačnici, sami su joj stanari dali prikladnije ime. “Mamutica”.

 

2. KIP BANA JOSIPA JELAČIĆA

Jeste li znali da je ban Josip Jelačić himself imao priliku šetati po vlastitom trgu? Iako to nije bilo baš uobičajeno, Trg bana Jelačića nazvan je njegovim imenom dok je ban još uvijek bio živ. No dobro, možda ipak malo drugačijim nego danas jer je kip bana, postavljen na trg 1866. godine, u početku bio okrenut prema sjeveru, odnosno Mađarskoj. Točnije, u tom smjeru mu je sablja bila uperena. Zašto? Suprotno uvriježenom mišljenju, spomenik je tako postavljen da bi bio okrenut prema dijelu grada koji je bio naseljeniji, a to su u to vrijeme bili Kaptol i Gradec. Otada je kip bana Josipa Jelačića prošao turbulentan put do njegovog ponovnog postavljanja na trg 1990. godine s pogledom na jug. Znate li da je jedna od ideja za njegovo ponovno postavljanje na glavni zagrebački trg bila rotirajući (disco) ban

 

3. USPINJAČA – ZAPINJAČA

Kada su pokret i prijevoz u pitanju, Uspinjača je najstarije javno pogonsko prijevozno sredstvo u Zagrebu. U početku se pokretala na parni pogon, a kasnije električni. Molbu za njenu izgradnju 1888. podnio je građevinski poduzetnik David Vilim Klein i potvrdni odgovor poglavarstva dobio za samo dva dana! Puštena je u promet 1890., ali mnogobrojni kvarovi onemogućili su njezino redovno prometovanje pa su je Zagrepčani posprdno zvali “Zapinjača”. Više puta obnavljana, Uspinjača je danas zaštićeni spomenik kulture koji redovito prometuje od 1974., a 2024. godine će, nakon punih 50 godina, u rekonstrukciju. Vožnja u uspinjači, uz najveću dopuštenu brzinu od čak 1.5 metra po sekundi, traje 64 sekunde. Ukupna duljina tračnica iznosi 66 metara što zagrebačku Uspinjaču čini najkraćom na svijetu koja se koristi za prijevoz putnika. Eto, možemo reći da smo u nečem – najkraći 😉 No, ne damo se.

 

4. GRIČKI TOP

Mogli bismo reći da jednostavno volimo pucanje u prazno. Recimo, jedan od zaštitnih znakova grada, Grički top, koji danas svakog dana puca s prozora kule Lotrščak, prvi put se oglasio na Novu godinu 1877. s prozora Meteorološkog zavoda na Griču. Njegov zadatak bio je da se po njemu mogu ravnati zvonari svih gradskih crkava. Nakon početka Prvog svjetskog rata 1914. godine prestao je pucati jer se štedio barut, a i dijelom zbog toga što se smatralo da je to zastarjeli način određivanja točnog vremena. Grički top obnovljen je sredinom 20-ih godina prošlog stoljeća i premješten u kulu Lotrščak. Nije zanimljivost o Gričkom topu, ali je top ideja – za sve one koji njegov “BUM” ne čuju uživo, mogu pratiti stranicu na Facebooku “Grički top” koja bez iznimke svaki dan točno u podne objavljuje status sa samo ta tri slova. I uskličnikom! Prati je 20 tisuća judi. “BUM!” i, naravno, evo Gričkog topa na BITE Zagrebu.

 

5. NAŽIGAČ

Penjemo se na Gornji grad. Romantično mjesto za mnoge… Što zbog arhitekture, što zbog bajkovitih plinskih svjetiljki koje i dan danas svakodnevno ručno pale zagrebački nažigači. Čine to već punih 160 godina na Gornjem gradu, Opatovini i Kaptolu. Po posljednjim podacima, ima ih 248, a ispod svake od njih možete uočiti njezin broj. No, ti brojevi nisu navedeni prema nikakvom određenom slijedu pa, ukoliko želite zakazati čvenk ispod lampe broj 100, morat ćete se solidno potruditi da pronađete osobu koja vas možda nestrpljivo čeka ispod nje, baš kao i motiv nažigača na omotu suvenira BITE Zagreb. I zanimljivost za kraj o ovoj temi – mala ulica pored Gradske skupštine nema električnu rasvjetu već je u potpunosti osvijetljena plinskim lanternama. 

 

6. TKALČA – ULICA CRVENIH SVJETILJKI

Znate onu staru “Kad nekom smrkne, drugom svane”? Priču o zalascima i svitanjima priča nam jedna od najposjećenijih zagrebačkih ulica, nekada i sada. Tkalča je bila i ostala jedno od poznatih zagrebačkih bludilišta. Dok je Tkalča bila zagrebački Red Light District, najpoznatije bludilište se nalazilo u zgradi današnjeg Državnog ureda za reviziju. Ime ovoga kupleraja bilo je “Zlatna kuna” (op.a. svaka sličnost sa stvarnim osobama je slučajna). Tu su radile odabrane dame za najbiraniju klijentelu. Posjećivali su ga oficiri, policajci, bankarski činovnici, obrtnici i gosti koji su u Zagreb stigli iz inozemstva. Danas nas na njih podsjeća skulptura koja se nalazi ispred popularnog zagrebačkog okupljališta Melin. “Ženu na prozoru” 1991. godine izradila je Vera Dajht-Kralj kao simbol ‘noćnim damama’ koje su čekale mušterije na svojim prozorima u Tkalčićevoj ulici. Točnije, na prozorima ste ih rijetko mogli vidjeti. Naime, signal je li dama slobodna ili zauzeta bila je figura psa. Pas koji stoji uspravno slao je poruku da je dama slobodna, a pas koji je ležao poručivao je da je dama zauzeta. A sada slijedi priča o jednom puno pristojnijem psu…

 

7. GRADJEVNI PAS PLUTO

1899. godine započela je izgradnja Prve hrvatske štedionice čije se gradilište nalazilo nad koritom potoka današnjeg Oktogona. Radnicima na gradilištu pojavila se jedna sasvim posebna pseća njuška – mršavi mješanac koji se od prvog dana ponašao kao njihov prijatelj i čuvar gradilišta, a kojeg su nazvali Pluto. Zavoljeli su ga i prihvatili, a on im je pravio društvo i čuvao gradilište. Nažalost, pred sam kraj gradnje, ubili su ga kradljivci građevinskog materijala. Našavši njegovo mrtvo tijelo, radnici su, skupa s arhitektom Josipom pl. Vancašem, izradili spomenik svom prijatelju Plutu. On se do 2013. godine nalazio u dvorištu Oktogona da bi ga na inicijativu Ivana Brnčića, administratora Facebook grupe “Zakaj volim Zagreb” i autora Purgerskog rječnika, zasluženo postavili na fasadu u Bogovićevoj ulici gdje ima odličan pogled na dinamičnu zagrebačku promenadu.

 

8. PRIZEMLJENO SUNCE I SUNČEV SUSTAV

Zagreb je grad velikih, nažalost često i prizemljenih umjetnika. Baš poput velikog Ivana Kožarića koji je svoju skulpturu “Prizemljeno Sunce” prizemljio 1971. Napravio je to u pješačkom trokutu ispred HNK i to bez dozvole grada, što je vrlo brzo rezultiralo njezinim uklanjanjem. Srećom, od 1994. Kožarićevo Sunce legalno sja u središtu Bogovićeve. No, ne samo ono! Naime, umjetnik Davor Preis 2004. je u odnosu na “Prizemljeno Sunce” postavio i ostale planete Sunčevog sustava pozicijom, veličinom i udaljenošću proporcionale “Prizemljenom Suncu”. Jeste li ih možda uočili? Ukoliko niste, toplo preporučamo da se bacite u potragu. Možete započeti kod Merkura u Margaretskoj, Venere na glavnom trgu ili… kojim god želite redosljedom.

 

9. HENDRIXOV MOST 

Najstariji most u Zagrebu koji je još uvijek u funkciji izgrađen je 1862., s time da je 30-ih godina prošlog stoljeća rekonstruiran kao 306 metara dug čelični most s najvećim lukom u Europi. “Zeleni most” u urbanom rječniku postaje “Hendrixov most” kada je po prvi puta na mostu osvanuo veliki upečatljivi crveni grafit “HENDRIX”. Taj natpis je grad nebrojeno puta pokušao ukloniti, no… očito – bezuspješno. Prema urbanoj legendi, članovi nepoznatog zagrebačkog benda kreatori su originalnog natpisa koji su uz pomoć dvije spojene metle i kante crvene boje ispisali prezime svog idola. Dečki su godinama, kad god bi natpis bio prebojan, vrijedno obnavljali grafit. Most je tako postao simbolom otpora građana što je u konačnici nagnalo gradsku vlast da razmisli o tome da ga i službeno preimenuje u Hendrixov most. I ne samo to! Na 50. godišnjicu Hendrixovog debitantskog albuma “Are You Experienced”, dizajner svjetla Dean Skira ukrasio je most šarenim svjetlima i velikim svjetlećim natpisom “Hendrix”. Svjetla su sinkronizirana s prolaskom vlakova stvarajući tako doista poseban doživljaj. Očekivano, ovo je bio jedan od prvih motiva koje smo odlučili uvrstiti u suvenir BITE Zagreb.

 

10. MEŠTROVIĆEV PAVILJON

Današnji Dom hrvatskih likovnih umjetnika ima i više nego zanimljivu povijest. Zgrada koju je Ivan Meštrović zamislio kao dom umjetnosti, od 1938. do danas prošla je, pa… sve i svašta. Od džamije s tri minareta tijekom vrijeme zloglasne NDH (zbog čega se i dan danas u žargonu nerijetko naziva “džamija”) do Muzeja revolucije kako je zvana nakon Drugog svjetskog rata. Meštrovićev paviljon bio je prva moderna zgrada kružnog tlocrta, sve do kružnog tlocrta privatnog muzeja Solomona Guggenheima u New Yorku. Osim istočne islamske arhitekture, Meštrovićev paviljon spada u naistaknutije kružne građevine 20. stoljeća. Možda u Zagrebu postoje i značajnije građevine od ove, no s obzirom na to da se radi o djelu Ivana Meštrovića i Domu hrvatske likovne umjetnosti, nije bilo teško donijeti odluku oko toga i otisnuti upravo ovaj motiv na BITE Zagreb keksićima našeg umjetničkog destinacijskog suvenira.

 

TOM GOTOVAC i OTISAK

I papar na kraju….

Tom Gotovac i zlatnom bojom uokvireni otisci stopala pred Ilicom 8 podsjećaju nas na njega i njegov čin, koji su zahvaljujući Emilu Matešiću ostali kao trajni podsjetnik na ljubav prema Zagrebu. 

U opisu piše: “Umjetnik Tomislav Gotovac na ovom je mjestu 13. 11. 1981. izveo performance ‘Zagreb, volim te!’.”

Hvala ti, Tom! Sve znamo.

Ispisujući vam ove priče predstavljamo vam još jedan vraški dobar suvenir. Hedonistički BITE Zagreb koji živi kroz uranjanje glave u šalicu kave, skija po Savi i puca po hedonističkim šavovima kao kula Lotrščak. Zagrizite Zagreb i doživite ga u njegovom punom sjaju. Papreno dobro. Kakav i jest, naš i vaš grad s karakterom. Beli, plavi Zagreb grad.

Povezane objave

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

sixteen − thirteen =